Kategorija: Novosti

Dana 3. veljače održana je treća redovita Skupština Centra na kojoj su razmatrana ključna pitanja vezana uz rad te planiranje budućih aktivnosti.

Tijekom izvještajnog razdoblja u 2025. godini, Udruga je nastavila djelovati na području održivog razvoja, ruralnog razvoja, zaštite okoliša i znanstveno-stručnog rada. Poseban doprinos ostvaren je kroz sudjelovanje u radu Mreže za ruralni razvoj Hercegovine, čiji je Mediteranski centar za održivi razvoj jedan od suosnivača. Predstavnici Udruge sudjelovali su na stručnim skupovima, edukacijama i konferencijama, uključujući trening strateškog planiranja u okviru projekta „Uspostava mreže za ruralni razvoj Hercegovine – HeRuDNet“ te konferenciju o očuvanju endemskih ribljih vrsta u slivu rijeke Neretve.

Udruga je tijekom godine ostvarila potporu Grada Ljubuškog za provedbu projekta „Grad Ljubuški u arhivima Večernjeg lista (ZG) i Slobodne Dalmacije“, a pružila je i akademsku te tehničku podršku organizaciji međunarodnog znanstveno-stručnog skupa „Geopark kao platforma za održivi turizam, obrazovanje, inkluziju i ruralni razvoj“.

Krajem godine objavljen je dvobroj znanstveno-stručnog časopisa Održivost (broj 5/6), čime je nastavljen kontinuitet izdavačke djelatnosti Udruge. Donesena je Odluka o imenovanju članova uredništva znanstveno-stručnog časopisa Održivost, čime su stvoreni preduvjeti za daljnji razvoj i unapređenje kvalitete časopisa.

Skupština je također razmatrala i usvojila Plan i program rada za 2026. godinu, kojim su definirani prioriteti budućeg djelovanja, s posebnim naglaskom na jačanje znanstveno-istraživačkih aktivnosti, suradnju s partnerima iz područja ruralnog razvoja te promicanje načela održivosti.

Sa zadovoljstvom obavještavamo čitatelje, autore i suradnike da je objavljen novi dvobroj znanstveno-stručnog časopisa Održivost.

U ovom broju objavljeni su radovi koji obrađuju teme iz područja obrazovanja u geoparkovima, zaštite osoba sa teškoćama u razvoju, socioloških aspekata razvoja ruralnih zajednica, upravljanja i recikliranja otpada te konzervacijske biologije i njene primjene u valorizaciji i edukativnoj dimenziji geoparkova.

Zahvaljujemo autorima, recenzentima i suradnicima na doprinosu realizaciji ovog broja te pozivamo čitatelje da se upoznaju s objavljenim radovima.

Dvobroj je dostupan u elektronskom izdanju na službenoj stranici časopisa.

U okviru projekta Europske unije „Uspostava mreže za ruralni razvoj Hercegovine – HeRuDNet“ od 24. do 26. 3. 2025. održan je trodnevni trening Strateškog planiranja u Neumu.

Teme koje su obrađene prvog dana treninga predstavljale su teoretski dio onoga što se u naredna dva dana radilo kroz praktičan rad, u obliku rada u grupama, kao i prezentacija po grupama.

Svrha treninga je upoznavanje sudionika s osnovnim pojmovima vezanim za strateško planiranje, kao i razvijanje metoda i vještina za praktičnu primjenu tehnika i principa strateškog planiranja.

U Mostaru je održana dvodnevna konferencija posvećena očuvanju endemskih ribljih vrsta u slivu rijeke Neretve, koju je organizirala Udruga Dinarica u sklopu projekta “Podrška očuvanju endemskih vrsta u rijeci Neretvi”. Konferencija je okupila stručnjake, predstavnike institucija, organizacije civilnog društva i lokalne zajednice kako bi zajednički razmotrili izazove i mogućnosti za zaštitu ugroženih vrsta.

Rijeka Neretva je jedno od najvažnijih staništa za slatkovodne ribe u dinarskoj ekoregiji, s najvećim brojem vrsta koje su uključene na Crvenu listu ugroženih riba. Posebno su ugrožene endemske vrste pastrva, čije su populacije fragmentirane izgradnjom četiri velike brane na glavnom toku Neretve, kao i sedam velikih hidroelektrana na njenim pritocima, dok su četiri dodatne hidroelektrane u izgradnji. Ove infrastrukturne barijere sprječavaju migraciju riba do njihovih povijesnih mrijestilišta, dodatno ugrožavajući njihov opstanak.

Konferencija je rezultirala s nekoliko ključnih zaključaka i smjernica:

• Potrebno je preispitati planove za izgradnju malih hidroelektrana na pritocima Neretve.
• Treba istražiti mogućnosti uklanjanja zastarjelih prepreka koje ometaju migraciju riba.
• Ključno je aktivno uključivanje lokalnih zajednica u aktivnosti koje doprinose obnovi populacija endemskih riba.
• Posebna pažnja treba biti posvećena uspostavi trajnih zaštićenih područja unutar sliva Neretve.
• Potrebno je unaprijediti zakonske regulative i mehanizme praćenja stanja riblje populacije.
• Lokalno stanovništvo treba educirati i imati razvijeniju svijest o važnosti očuvanja rijeke i njenog ekosustava.

Konferenciju su obilježile i panel diskusije s renomiranim stručnjacima iz oblasti ekologije i ribarstva, koji su istaknuli da je neophodno hitno djelovanje kako bi se spriječilo daljnje smanjenje populacija endemskih vrsta. Posebna pažnja posvećena je dugoročnoj održivosti rješenja koja bi mogla osigurati prirodni oporavak ugroženih riba. Dodatno, predstavnici lokalnih zajednica podijelili su svoja iskustva i izazove s kojima se suočavaju u nastojanjima da zaštite Neretvu.

Financijsku podršku projektu pružila je organizacija The Donors’ Initiative for Mediterranean Freshwater Ecosystems (DIMFE).

U Međugorju je održana osnivačka skupština Mreže za ruralni razvoj Hercegovine kojeg čine nevladine organizacije koje aktivno djeluju na poboljšanju uvjeta života u ruralnim područjima Hercegovine i koje su izrazile potrebu i interes da se povežu i poboljšaju suradnju. Ova aktivnost je dio projekta Europske unije „Uspostava mreže za ruralni razvoj Hercegovine – HeRuDNet“. Skupštini su nazočili predstavnici 16 nevladinih organizacija.

Na osnivačkoj skupštini izabrani su ključni predstavnici mreže: predsjednik i potpredsjednik mreže, te predsjednik skupštine. Također, imenovani su članovi Upravnog odbora, koji će imati ključnu ulogu u vođenju i usmjeravanju aktivnosti mreže.

Usvojen je statut mreže i donesene su odluke potrebne za službenu registraciju mreže, čime su stvoreni temelji za njezino buduće djelovanje.

Jedan od osnivača Mreže je i naš Centar kojega je na Skupštini predstavljao predsjednik organizacije Ivan Dodig, koji je kazao: “Osnivanjem Mreže za ruralni razvoj Hercegovine stvara se platforma za povezivanje ključnih dionika u ruralnom razvoju. Ovaj regionalni pristup umrežavanju omogućit će bolje korištenje resursa, umrežavanje i kreiranje razvojnih procesa prilagođenih specifičnostima Hercegovine, čime se doprinosi dugoročnoj održivosti i konkurentnosti ruralnih zajednica. “

Mreža ostaje otvorena za nove članove, a svi zainteresirani za pridruživanje i informacije o tome kako postati članice moći će se informirati uskoro, kada budu objavljeni detalji o postupku pristupanja.

U petak je potpisan Ugovor o sunakladništvu za interdisciplinarni znanstveno-stručni časopis “Održivost” između Mediteranskog centra za održivi razvoj, nakladnika, i Veleučilišta Vimal iz Siska, sunakladnika.

Časopis “Održivost” nastao je kao odgovor na ključne izazove suvremenog svijeta, a tematski se oslanja na UN-ove ciljeve održivog razvoja. Njegov cilj je promicati znanstveno-stručne rasprave o temama održivog razvoja.

Politika časopisa posebno je usmjerena na razvoj mladih znanstvenica i znanstvenika, stvarajući platformu za njihov profesionalni napredak.

Časopis izlazi dva puta godišnje u elektroničkom obliku, a svi zainteresirani autori mogu slati svoje radove na adresu uredništva: odrzivost.eu@gmail.com.

Mediteranski centar za održivi razvoj izražava izraze duboke solidarnosti i empatije obiteljima tragično stradalih koji su izgubili živote u nezapamćenim bujičnim poplavama, kao i svim onima koji se bore s trenutnom situacijom koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu.

Uredništvo interdisciplinarnog znanstveno-stručnog časopisa “Održivost” upućuje javni poziv za dostavu radova za četvrti broj časopisa čije izdavanje je planirano krajem 2024. godine.

Časopis je nastao kao odgovor glavnim razvojnim izazovima s kojima se suočava suvremeni svijet. U temeljima časopisa su utkani UN-ovi ciljevi održivog razvoja prema kojima je časopis tematski usmjeren.

Osim izvornih znanstvenih članaka i preglednih članaka časopis će objavljivati i stručne članke, kritičke osvrte, prikaze i recenzije knjiga, a koji nisu prethodno objavljeni i nisu u procesu recenziranja u drugom časopisu. Tematska područja časopisa obuhvaćaju održivi razvoj, ekonomiju i menadžment, kulturu, turizam, ekologiju i zaštitu okoliša, međunarodne odnose i komunikacijske znanosti, kao i druga srodna znanstvena polja i grane. Radovi podliježu dvostrukoj anonimnoj recenziji i kategoriziraju se odlukom Redakcije i na prijedlog recenzenata.

Politika časopisa fokusirana je na razvoju mladih znanstvenica i znanstvenika.

Vaše radove možete slati putem e-maila na adresu odrzivost.eu@gmail.com do 30.9.2024. godine.

• Upute autorima

U petak je u Ljubuškom održana prva redovita Skupština Mediteranskog centra za održivi razvoj.

Predsjednik Centra Ivan Dodig, prezentirao je aktivnosti koje su realizirane u 2023. godini, među kojima je izdvojio dva izdanja znanstveno-stručnog časopisa “Održivost” u kojemu je radove predstavilo 26 autora.

Na Skupštini je usvojeno niz odluka među kojima su: Odluka o imenovanju članova uredništva znanstveno-stručnog časopisa “Održivost”, te Odluka o pokretanju priznanja “Povelja za održivu budućnost”.

Razgovaralo se o aktivnostima i planovima Centra za 2024. godinu gdje je umrežavanju i suradnji s drugim organizacijama.

Na Malti je od 21. do. 24. studenog održan 8. Mediteranski turistički forum koji je okupio brojne sudionike iz mediteranskih zemalja. Kroz brojne podforumske događaje sudionici su imali priliku razmijeniti iskustva i promišljati na središnju temu ovogodišnjeg foruma, “Život Mediterana”.

Mediteranski turistički forum svake godine okuplja najistaknutije lidere i stručnjake s ciljem definiranja prioriteta za oblikovanje održivije agende mediteranskog turizma kao temelja za mir i stabilnost u cijeloj regiji.

Predstavnik Bosne i Hercegovine na ovogodišnjem forumu bio je Ivan Dodig, predsjednik Mediteranskog centra za održivi razvoj koji je aktivno sudjelovao u radu foruma, a posebno u podforumskim događajima “Razmjena znanja i politika turizma Mediterana” u organizaciji malteškog sveučilišta, te na samitu Svjetske federacije turističkih novinara i pisaca u turizmu (FIJET).

“Ovaj događaj je značajan u kontekstu umrežavanja i diplomacije kroz turizam koja se odnosi na korištenje turizma kao sredstva za jačanje međunarodnih odnosa, kulturne razmjene i ekonomske suradnje zemalja mediteranskog područja. Vjerujem da je mir neophodan temelj prosperiteta na Mediteranu.”, istaknuo je Dodig.

Osnivanje Foruma i Mediteranske turističke fondacije iniciralo je Udruženje hotelijera i restoratera Malte, da bi se Forum tijekom vremena razvio u ključno središte aktera u turizmu mediteranskih zemalja.

Dodig se također susreo s grupom malteških hodočasnika koji su više od deset puta posjetili Međugorje.